Najčešće spominjani čimbenici rizika za bolesti srca su sjedilački način života, loša prehrana i pušenje.
Činjenica da određene vrste poslova također mogu povećati rizik od srčanog i moždanog udara jedva da se spominje.(1) Kod nekih je poslova posebno važno kompenzirati negativne učinke.
1. Uredski poslovi
Provođenje previše vremena sjedeći za stolom može s vremenom smanjiti osjetljivost tijela na inzulin i razinu enzima koji razgrađuju masnoće. Osobe koje rade u uredu i rukovoditelji daleko su više izloženi riziku postupne pretilosti, što može dovesti do problema sa srcem.(2)
Rješenje: više tjelovježbe. S vremena na vrijeme trebali biste ustati od stola i kratko prošetati, što pozitivno utječe i na razmišljanje.
2. Rad u hitnim službama
Poslovi koji uključuju relativno mirna razdoblja koja se izmjenjuju s iznenadnim stresnim situacijama također mogu uzrokovati naprezanje srca kod ljudi koji se bave tim poslovima. Vatrogasci, radnici hitne medicinske pomoći, policajci, bolničko medicinsko osoblje, svi oni imaju iznadprosječnu učestalost problema sa srcem.(1,3) Ako ne možete pronaći manje stresan posao, pokušajte kompenzirati štetne učinke stresa zdravom prehranom i redovitim vježbanjem, što pomaže i kod smanjenja krvnog tlaka.
3. Rad u smjenama
Rad u različitim smjenama ili redoviti prekovremeni rad može predstavljati stalne izazove vašem cirkadijalnom ritmu. Stalna promjena u ritmu spavanja/buđenja, nedostatak sna i umor mogu dovesti do poremećene razine šećera u krvi, krvnog tlaka i razine inzulina te srčanih problema.(4)
4. Rad u onečišćenim okruženjima
Izloženost raznim štetnim kemijskim tvarima kao što su pare i plinovi dodatno opterećuje srce.(1) Ugljični monoksid, plin bez boje i mirisa koji se, primjerice, može nakupiti u tunelima, posebno je toksičan i može dovesti do infarkta i moždanog udara ako se udiše u određenim količinama.(3)
5. Poslovi u ugostiteljstvu (4)
U posljednje vrijeme pušači više ne smiju pušiti u kafićima, klubovima, restoranima itd. Iako pravila otežavaju pušačima da zapale cigaretu, ona također štite poslužitelje od štetnih učinaka pasivnog pušenja.
6. Vozači
Možda je iznenađujuće što vozači autobusa i kamiona češće obolijevaju od kardiovaskularnih bolesti od prosjeka.(1,3) To se može objasniti stalnim radom u sjedećem položaju, stalnim stresom uzrokovanim prometom i posljedičnom visokom razinom lipida u krvi ( kolesterol i trigliceridi) te prekomjernom težinom uzrokovanom nepravilnim i često nezdravim prehrambenim navikama. Naravno, i vozači bi mogli smanjiti rizike koji su posljedica njihovih poslova češćom tjelovježbom i zdravom prehranom.
7. Nezaposlenost
Kao što vidite, postoji mnogo različitih vrsta poslova koji uključuju kardiovaskularne rizike. To, međutim, ne znači da im nisu podložni i ljudi bez posla ili koji su u potrazi za poslom. Stariji zaposlenici koji imaju veće poteškoće u pronalaženju novog posla nakon što ostanu nezaposleni definitivno su u opasnosti. Oni su izloženi većem riziku od razvoja povišenog krvnog tlaka ili dijabetesa od svojih vršnjaka koji su uspjeli zadržati posao.(5) To znači da nezaposlenost nije samo psihički i financijski stresna, već može utjecati i na vaše fizičko zdravlje.
Reference
- (1) Tüchsen F, Bach E, Marmot M. Occupation and hospitalization with ischaemic heart diseases: a new nationwide surveillance system based on hospital admissions. Int J Epidemiol. 1992;21(3):450-459. doi:10.1093/ije/21.3.450. Return to content
- (2) Tigbe WW, Granat MH, Sattar N, Lean MEJ. Time spent in sedentary posture is associated with waist circumference and cardiovascular risk. Int J Obes (Lond). 2017;41(5):689-696. doi:10.1038/ijo.2017.30. Return to content
- (3) Tüchsen F, Andersen O, Costa G, Filakti H, Marmot MG. Occupation and ischemic heart disease in the European Community: a comparative study of occupations at potential high risk. Am J Ind Med. 1996;30(4):407-414. doi:10.1002/(SICI)1097-0274(199610)30:4<407::AID-AJIM5>3.0.CO;2-S. Return to content
- (4) Tüchsen F. Working hours and ischaemic heart disease in Danish men: a 4-year cohort study of hospitalization. Int J Epidemiol. 1993;22(2):215-221. doi:10.1093/ije/22.2.215. Return to content
- (5) Gallo WT, Teng HM, Falba TA, Kasl SV, Krumholz HM, Bradley EH. The impact of late career job loss on myocardial infarction and stroke: a 10 year follow up using the health and retirement survey. Occup Environ Med. 2006;63(10):683-687. doi:10.1136/oem.2006.026823. Return to content
Povezani članci:
Aspirin protect 100 mg tablete se koriste za sprječavanje srčanog i moždanog udara u bolesnika koji su već preboljeli srčani odnosno moždani udar te za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka nakon određenih vrsta operacija na krvnim žilama, kako bi se krvne žile proširile ili postale prohodne.
Djelatna tvar lijeka Aspirin protect 100 mg želučanootporne tablete je acetilsalicilatna kiselina. Lijek se izdaje bez recepta, u ljekarni.
Nositelj odobrenja za stavljanje u promet u Hrvatskoj je
Bayer d.o.o., Radnička cesta 80, 10000 Zagreb
Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.