Dijabetes je jedan od rizičnih faktora za infarkt

Dijabetes je jedan od rizičnih faktora za infarkt

U razvijenim društvima dijabetes (šećerna bolest) je postao epidemija.⁽¹⁾ Dijabetes tipa II, koji je najčešći oblik ove  bolesti, najčešće se razvija nakon 35 godina starosti zbog prekomjerne konzumacije ugljikohidrata. Mnoge žene pate i od gestacijskog dijabetesa (dijabetesa u trudnoći).

Dijabetes može imati ozbiljne komplikacije, uključujući kardiovaskularne probleme, što može dovesti do infarkta miokarda (srčanog udara), moždanog udara ili bolesti perifernih krvnih žila (krvnih žila udova).

Što je dijabetes melitus?

Dijabetes melitus metaboličko je stanje čija je glavna karakteristika neravnoteža metabolizma ugljikohidrata (šećera); međutim, bolest ima posljedice i na metabolizam masti i bjelančevina. Temeljni je uzrok dijabetesa relativni ili apsolutni nedostatak inzulina ili izostanak proizvodnje inzulina u gušterači.⁽²⁾ Budući da bez inzulina glukoza (šećer) ne može ući iz krvi u stanice, to dovodi do značajnog povišenja razine glukoze u krvi.

Vrste dijabetesa

Dijabetes melitus tipa I (ovisan o inzulinu) nastaje oštećenjem beta stanica gušterače. Obično se razvija prije 35. godine života, a prate ga klasični simptomi dijabetesa.

Najčešći oblik dijabetesa, dijabetes tipa II (neovisan o inzulinu), razvija se zbog prekomjernog unosa ugljikohidrata. Konzumiranje velikih količina ugljikohidrata koji se lako apsorbiraju potiče tijelo na stvaranje sve veće količine inzulina, a visoke razine inzulina, ako potraju godinama, dovode do tzv. inzulinske rezistencije.

Dijabetes ima i neke druge, posebne oblike, a najčešći je gestacijski dijabetes koji se javlja tijekom trudnoće.⁽²⁾

Tipični simptomi

Tipični simptomi dijabetesa jesu učestalo mokrenje, stalna žeđ koja dovodi do povećanog unosa tekućine, kao i neobjašnjivi gubitak težine. Bolesnici se također ponekad žale na umor, mučninu i zamagljen vid. Znakovi upozorenja mogu uključivati spor oporavak od infekcija ili ponekad grčeve u listovima ili utrnulost prstiju. Snažan osjećaj zbunjenosti, gubitak svijesti ili koma znakovi su teškog stanja.

Bolesniku se dijagnosticira dijabetes ako je razina glukoze natašte 7,0 mmol/l ili viša ili ako je razina glukoze u bilo kojem trenutku nakon obroka 11,1 mmol/l ili viša. ⁽²⁾

Što možete učiniti sami

Liječenje dijabetesa ne sastoji se samo od lijekova, bilo da je to inzulin ili oralni antidijabetici (u obliku tableta). Ispravan način života, uključujući pravilnu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost, barem su podjednako važni.^{(3)​​​​​​​}

Upute za prehranu bolesnika s dijabetesom osmišljene su tako da postignu i održavaju optimalno metaboličko stanje organizma i da održavaju razinu glukoze u krvi unutar normalnih granica. Bolesnici moraju slijediti dijetu prilagođenu svojim individualnim potrebama kojom se određuje energetski sadržaj i sastav hrane koju konzumiraju svaki dan. Preporučuje se jesti češće manje obroke, što pomaže u sprječavanju variranja razine glukoze. Općenito, bolesnicima se preporučuje jesti povrće s visokim udjelom vlakana, kao i cjelovite žitarice.

Kombinacijom pravilne prehrane i redovitim vježbanjem može se postići gubitak težine, a to može značajno poboljšati zdravlje bolesnika. Kao i način prehrane, mjera, intenzitet i trajanje tjelesne aktivnosti također trebaju biti prilagođeni individualnim potrebama. Prije početka tjelovježbe, liječnik treba preporučiti individualizirani program vježbanja.

Važno je redovito provjeravati razinu glukoze u krvi jer se time mogu spriječiti opasne promjene te vrijednosti. I previsoka i preniska razina glukoze u krvi može dovesti do stanja teške krize. Redovitom provjerom razine glukoze u krvi bolesnici mogu aktivno pridonijeti poboljšanju metaboličkog stanja i ublažavanju rizika od budućih komplikacija.

Sprječavanje komplikacija