Procjena rizika za učinkovitu prevenciju kardiovaskularnih bolesti

Što trebate učiniti ako ste u skupini s rizikom višim od 5%?

Ova kategorija spada u populaciju visokog rizika, što znači da morate promijeniti način života što je više moguće, uključujući promjenu prehrane, gubitak kilograma, prestanak pušenja i početak programa redovite tjelovježbe.⁽²⁾ Morate učiniti sve što možete za prevenciju, što znači da ste možda kandidat za liječenje lijekovima. Bolest ima piramidalnu strukturu: započinje genetskim kodom koji je već u vama, zatim su tu uvjeti okoline, način života, rizični faktori, a zatim na vrhu ledene sante dolazi do kardiovaskularnog događaja. Trebali biste razmišljati o prevenciji na isti način: imate svoj stil života, prehranu, pušenje, alkohol, vježbanje itd. Ako već imate rizične faktore (povišen krvni tlak , dijabetes, abnormalne razine lipida), to se mora liječiti. U preventivnoj terapiji morate uzimati lijekove za koje je poznato da ne samo da utječu na krvni tlak, već i da imaju druge učinke, u prvom redu da smanjuju vjerojatnost prvog ili sljedećeg kardiovaskularnog događaja.⁽²⁾

Ako dobijete takve lijekove, morate li ih uzimati do kraja života?

Naše dosadašnje spoznaje upućuju na to da ako ste imali infarkt , postoje neki lijekovi koje morate uzimati do kraja života jer arterioskleroza nije lokalni problem, nije prisutna samo u onom području krvne žile gdje je nastao infarkt.⁽³⁾ To znači da je cilj kardiovaskularne prevencije smanjiti učestalost prvih kliničkih događaja ili recidiva povezanih s koronarnim, cerebralnim i perifernim arterijskim bolestima. Ovaj klinički događaj obično se javlja u jednom od sljedeća tri oblika: smrt koja je posljedica kardiovaskularnog događaja, moždani udar ili srčani udar (infarkt miokarda).

Tablica za procjenu rizika ne uzima u obzir nasljedne faktore. Koliko su oni važni?

Ako u obitelji imate nekoga tko je imao kardiovaskularnu bolest u mladoj dobi, to je genetski rizik.⁽²⁾ No važno je je li vaš rođak imao infarkt u dobi od 95 godina ili u dobi od 38 godina. Obično se kardiovaskularne bolesti i tumori razvijaju u starijoj dobi, jednostavno zato što se tijelo istroši. Kažemo da je u toj dobi to gotovo „prirodno”, ali to nije prirodno u 38. godini. U tako ranoj dobi postoji određeni genetski faktor , ali to je teško točno odrediti. Kardiovaskularne se bolesti, međutim, ne mogu povezati s jednim jedinim uzrokom, što otežava borbu s njima, ali istodobno je to razlog zbog kojeg možete učiniti mnogo po pitanju prevencije. U Finskoj su dokazali da je prevencija na razini društva, što nije zadatak samo medicinske naravi, vrlo učinkovita. Tijekom 20 godina postigli su velika poboljšanja mijenjajući način života, prehrambene navike i prehrambenu industriju: nekoć su bili među najlošije rangiranim državama po smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti na globalnoj razini, a danas su među najboljima u Europi.⁽⁴⁾ Sve to je postignuto u relativno kratkom razdoblju. Za ovakve se stvari 20 godina smatra kratkim vremenom.

Situacija u Hrvatskoj

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2016. godine umrlo 23 190 osoba, odnosno 45% ukupno umrlih. Po smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti Hrvatska spada među zemlje u Europi sa srednje visokim stopama smrtnosti. Analiza po spolu pokazuje da su bile uzrok smrti 50,1% umrlih žena (13 136) i 39,7% umrlih muškaraca (10 054). Najčešći uzrok bila je ishemijska bolest srca s udjelom od 20,2 % (10 396) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 12,8 % (6 594) u ukupnoj smrtnosti.⁽⁵⁾