Kakva je veza između dijabetesa i krvožilnih bolesti? 

U Hrvatskoj je 2019. godine bilo oko 315 000 registriranih bolesnika s dijabetesom, a taj se broj stalno povećava. Zabrinjavajuće je i to što se učestalost dijabetesa povećava i kod mlađih osoba.⁷

Visoka razina glukoze u krvi nije jedini problem s kojim se dijabetičari moraju nositi. Dijabetes je također i bolest krvožilnog sustava. 

Dijabetes tipa 2 može godinama proći nezapaženo, ali njegova je prognoza jednako loša koliko i prognoza srčanog udara (infarkta miokarda). Infarkt miokarda u većini slučajeva ima očite simptome i bolesnici su svjesni da su pogođeni teškom bolesti. Za razliku od toga, kada im se dijagnosticira dijabetes tipa 2, bolesnici vjeruju da su zdravi jer gotovo da i nemaju nikakve simptome. Mora se naglasiti da, nažalost, prognoza za bolesnike s dijabetesom nije nimalo bolja od bolesnika s prethodnim infarktom miokarda.^(1,2)

Kakva je veza između dijabetesa i bolesti krvnih žila?

Iako se kod dijabetesa ateroskleroza u malim i velikim krvnim žilama ubrzava, smatra se da je to uglavnom metabolička bolest. Dijabetes sam po sebi nosi isti rizik od infarkta miokarda za bolesnike, kao da su  već i prije imali infarkt miokarda. Ateroskleroza je odgovorna za gotovo 80% svih smrtnih slučajeva među dijabetičarima, a više od 75% hospitalizacija dijabetičara je zbog kardiovaskularnih bolesti. Vodeći uzrok smrti je infarkt miokarda, nakon čega slijedi moždani udar.⁽³⁾

Dijabetes se sada smatra i bolešću srca. Znači li to da bolesnici s dijabetesom imaju veći rizik od ostalih bolesti krvožilnog sustava?

Dijabetes također može dovesti do komplikacija u malim krvnim žilama. Jedna od njih je retinopatija ili dijabetička bolest očiju.⁽⁴⁾ Važno je znati da vas liječnik ne upućuje na preglede kod specijaliste za bolesti oka radi provjere oštrine vida ako imate dijabetes, već da se pregledaju krvne žile u očnoj pozadini kako bi se utvrdila moguća oštećenja krvnih žila te da se, ako ona postoje, prepozna njihova narav i težina. Oštećenja krvnih žila možda su najvažnija komplikacija dijabetesa. Naravno da se ona ne mogu otkriti kroz kožu, ali lezije krvnih žila u očnoj  pozadini dobro odražavaju promjene u tijelu. Zato se bolesnicima s dijabetesom oči moraju pregledati najmanje jednom godišnje.⁽⁴⁾ Ako su lezije u malim krvnim žilama u oku težeg oblika, trebate na pregled očiju češće. To je izuzetno važno, jer se može dogoditi da bolesnik nema nikakvih simptoma i odjednom oslijepi u nekoliko tjedana. Slično tome, bolesti bubrega odražavaju stanje cijelog tijela, a lezije krvnih žila mogu se razviti i u bubrezima ako osoba boluje od dijabetesa. Slično kao i za pregled očiju, provjera rada bubrega neophodna je za dijabetičare bez simptoma jer su klinički simptomi obično prisutni samo kod bolesnika s već uznapredovalom bolešću bubrega. Danas se funkcija bubrega može testirati rutinskim testiranjem krvi. Oko  20-40 % bolesnika ima oštećenje bubrega. Bolesti bubrega obično prate izuzetno teška oštećenja krvožilnog sustava. Prognoza za kronične bolesti bubrega jednako je loša kao i za maligne bolesti.⁽⁴⁾