Ishemijska bolest srca: stanje uzrokovano nedovoljnim dotokom krvi u srčani mišić

Ishemijska bolest srca zajednički je naziv za stanja za koja je poznato da nedovoljni dotok krvi (medicinski termin za to je ishemija) do srčanog mišića ima ulogu u razvoju bolesti.

U naprednim industrijaliziranim zemljama, ishemijska bolest srca već desetljećima predstavlja jedan od vodećih uzroka smrti. Dok je smrtnost uzrokovana akutnim stanjima, npr. infarktom miokarda (srčanim udarom), donekle u padu, povećala se učestalost i smrtnost zbog kroničnih bolesti poput zatajivanja srca. Trenutačno je svaka četvrta smrt uzrokovana ishemijskom bolešću srca. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) predviđa da će do 2030. godine ishemijska bolest srca postati vodećim uzrokom smrti ne samo u društvima s razvijenom socijalnom skrbi, već i u zemljama trećeg svijeta, tj. u cijelom svijetu.⁽¹⁾

Koronarne (srčane) arterije

Koronarne su arterije žile koje opskrbljuju srce i srčani mišić krvlju, okružujući srce poput krune. Te arterije isporučuju krv bogatu kisikom do stanica srčanog mišića. Nezdrav način života - prehrana s mnogo masti, pušenje, nedostatak tjelovježbe - može dovesti do stvaranja masnih naslaga, koje se nazivaju plakovi, na unutarnjim stijenkama koronarnih arterija , čime se ometa protok krvi. To smanjuje opskrbu krvlju i sprječava dopremanje dovoljno kisika srčanom mišiću. Neravnoteža između potrebe za kisikom i opskrbe njime dovodi do loše cirkulacije, tj. ishemije srčanog mišića. Dugotrajna i teška ishemija dovodi do smrti dijela srčanog mišića, dok privremeni nedostatak kisika uzrokuje ishemiju srčanog mišića. Ishemija se može manifestirati na različite načine. Ishemija srčanog mišića može biti povezana sa simptomima ( angina pektoris , abnormalnosti u stvaranju signala i/ili prijenosu signala, akutno zatajivanje srca ) ili iznenadna smrt.⁽²⁾ Na razvoj različitih oblika bolesti uvelike utječe trajanje ishemije i karakter nastale narušene funkcije.

Trendovi u svijetu

Kardiovaskularne bolesti nalaze se među vodećim uzrocima smrti i za muškarce i za žene. One su odgovorne za 31,5% svih smrtnih slučajeva i 45% svih smrtnih slučajeva zbog svih nezaraznih bolesti te su više nego dvostruko veće od smrti uzrokovanih rakom, kao i više od svih zaraznih bolesti, poremećaja majki u razdoblju trudnoće, poroda i poslije poroda, poremećaja novorođenčadi te poremećaja prehrane zajedno.⁽⁷⁾ 

Znak upozorenja: bol u prsima

Bol u prsima uzrokovana ishemijskom bolesti srca jedan je od najvažnijih simptoma nedovoljne opskrbe srčanog mišića krvlju. Važno je, međutim, znati da je moguće imati ishemiju srčanog mišića bez ikakvih bolova u prsima. Takvo se stanje naziva tihom ishemijom. Bol u prsima koja traje kraće vremensko razdoblje, manje od 20 minuta, trebala bi biti znakom za sumnju, uglavnom na anginu pektoris, dok bi dugotrajnija bol u trajanju preko 20 minuta mogla značiti da je posrijedi infarkt srca. Bol i nelagoda u prsima vrlo su česti simptomi koji mogu biti uzrokovani raznim stanjima te ne moraju imati veze sa srcem. Oni mogu biti znakovi dobroćudne abnormalnosti, ali i vrlo ozbiljnih stanja u kojima je vrijeme od apsolutne važnosti za liječenje. Pritužbe i simptomi ocjenjuju se vrlo subjektivno, ovisno o dobi bolesnika i mnogim drugim čimbenicima. Postoje čak i neke informacije koje upućuju na to da muškarci i žene različito prosuđuju svoje stanje. Isto kliničko stanje jedan bolesnik doživljava kao najstrašniju bol u prsima u životu, a drugi bolesnik tek kao blagi pritisak. Neki dodatni simptomi koji se pojavljuju uz nelagodu ili bol u prsima obično označavaju teško stanje. Žene koje imaju srčani udar doživljavaju simptome mučnine, povraćanja i kratkoće daha češće nego muškarci, koji pak češće doživljavaju znojenje. Simptomi srčanog udara razlikuju se ovisno o osobi i mogu uključivati bol i pritisak u prsima, otežano disanje, težinu u prsima ili blagu nelagodu. Bol može putovati u ruke, bradu, vrat ili leđa. Simptomi mogu biti nagli i akutni ili se mogu pojaviti postupno ili periodično.⁽³⁾

Bol koja se mijenja kako bolesnik diše, mijenja položaj tijela ili dok jede, ili bol lokalizirana na određenom dijelu stijenke prsnog koša ili praćena osjetljivošću na pritisak, može značiti manje teško stanje. Simptomi koji sprječavaju uobičajenu aktivnost ili se javljaju uz hladan znoj, mučninu, povraćanje, omaglicu ili neobjašnjivi osjećaj straha obično su znakovi težeg stanja.⁽⁴⁾

Svaka minuta je važna

Nelagoda u prsima i drugi simptomi vezani uz prsa uzrokovani ishemijskom bolesti srca ne pojavljuju se nužno na dramatičan način. Dosta često se pojavljuju postupno, polako, korak po korak ili im intenzitet može oscilirati. Ponekad ih se doživljava ne kao bol, već kao osjećaj pritiska, peckanja ili slabosti, zbog čega bolesnici predugo čekaju prije nego što zatraže pomoć. Problem kod takvih situacija jest što izgubljeno vrijeme skraćuje rani vremenski period koji je od najveće važnosti za učinkovito liječenje. Općenito iskustvo pokazuje da ako se simptomi pojave kod kuće, bolesnici čekaju duže nego ako simptome osjete u javnosti ili na svom radnom mjestu. Ako su simptomi ozbiljni, bolesnici su skloniji brzo potražiti liječničku pomoć. Također, pojedinci koji zovu hitnu pomoć uglavnom su u lošijem stanju od onih koji se prvo obrate svom liječniku opće prakse. Važno je osvijestiti činjenicu da simptomi povezani s prsima mogu biti znakovi ozbiljnog stanja opasnog po život, ne biste trebali čekati da prođu, već trebate odmah pozvati liječnika ili hitnu pomoć.

Ishodi bolesti

Što učinkovitijem liječenju bolesnici s bolešću koronarnih arterija budu podvrgnuti, to će kasnije imati infarkt. Nakon angine pektoris može uslijediti odumiranje jednog dijela srčanog mišića ili infarkt i posljedično zatajivanje srca.  Stope smrtnosti u bolnici povezane su s dobi i obično se kreću od 4% do 10% za bolesnike s akutnim zatajivanjem srca. Dugotrajno preživljavanje bolesnika nakon epizode akutnog zatajivanja srca također je i dalje loše, s prijavljenim petogodišnjim stopama smrtnosti od oko 70% ⁽⁵⁾. SZO predviđa da će ishemijska bolest srca do 2030. godine biti vodeći uzrok smrti u cijelom svijetu, uključujući zemlje u razvoju.⁽¹⁾ To znači vrlo velik broj smrtnih slučajeva, što podrazumijeva izuzetno ozbiljnu medicinsku i socijalnu odgovornost. Prevencija je ključna u izbjegavanju svega navedenog. Treba napomenuti da se u tu svrhu osobe s višestrukim rizičnim faktorima trebaju smatrati bolesnicima čak i ako nemaju tegoba i ako je njihov EKG test negativan. To je zbog toga što može doći do potpune blokade arterije bez ikakvog prethodnog simptoma.

Prevencija

U mogućnosti smo kontrolirati većinu tradicionalnih rizičnih faktora, ali ne sve. U današnje vrijeme često vidimo kako ljudi previše rade i vode život prepun stresa radi osiguravanja egzistencije i postizanja osjećaja sigurnosti. Nažalost, time se kontroli nad kardiovaskularnim rizičnim faktorima (redovito vježbanje, odvikavanje od pušenja i zdrava prehrana) pridaje manje važnosti. Mnogi ljudi rade dva ili tri posla ili počnu pušiti ili piti alkohol zbog stresa, a ne razmišljaju, na primjer, uključiti vježbanje u svoj svakodnevni život. Zbog toga je nužno da svi budu svjesni opasnosti od ishemijske bolesti srca.

Promjena načina života velik je izazov za mnoge ljude, čak i ako znaju točno što bi trebali učiniti. Savjeti u vezi načina života, međutim, korisni su samo ako osoba koju se savjetuje poduzme promišljene, aktivne korake za prevenciju. Cilj prevencije kardiovaskularnih bolesti jest smanjiti učestalost prvih i ponovljenih kliničkih događaja povezanih s ishemijskim bolestima, posebno s obzirom na invalidnost i ranu smrt. To se može postići promjenom rizičnih faktora povezanih s načinom života, rješavanjem ključnih rizičnih čimbenika na ciljani, individualizirani način te uzimanjem određenih lijekova.

Prema najnovijim smjernicama Europskog kardiološkog društva za dijagnozu i liječenje kroničnih koronarnih sindroma, sljedeće se preporuke odnose na sve pojedince koji imaju kardiovaskularnu bolest:⁽⁶⁾:

• Zdrava prehrana: smanjeni unos zasićenih masti i kolesterola, kao i povećani unos omega-3 masnih kiselina (ribe), voća, povrća i cjelovitih žitarica.
• Prestanak pušenja: uz redovito liječničko savjetovanje, nikotinska nadomjesna terapija (žvakaće gume, flasteri) ili druga farmakoterapija mogu pomoći u prestanku pušenja.
• Tjelovježba: u obliku umjerenog aerobnog fizičkog treninga prilagođenog potrebama pojedinca, najmanje pet puta tjedno, optimalno u trajanju od 30 do 60 minuta. Svi bolesnici nakon infarkta trebali bi, ako je to moguće, sudjelovati u programu rehabilitacijskog vježbanja bilo kao hospitalizirani ili ambulantni bolesnici.