Što biste trebali znati o srčanom udaru
Srčani udar ( infarkt miokarda) jedna je od najtežih kardiovaskularnih bolesti i izravna je opasnost za život. Vrijeme je ključno za preživljavanje: liječnici su u stanju spasiti veliki dio oštećenog srčanog mišića ako bolesnik dobije odgovarajuće liječenje u roku od tri sata od pojave simptoma. Stoga je važno biti svjestan relevantnih simptoma, postupaka koje treba poduzeti i načina prevencije. Važno je imati na umu da je vrijeme kritično za spašavanje srčanog mišića.
Što je točno infarkt?
Infarkt se može dogoditi ne samo u srcu, već i u gotovo svim organima ljudskog tijela, uključujući mozak i pluća. U medicinskom smislu, infarkt se odnosi na svaki događaj kada je dotok krvi u neko tkivo smanjen zbog začepljenja ili suženja arterija , uzrokujući nedostatak kisika. Ako ovo stanje potraje dulje od nekoliko minuta, u pogođenim tkivima započinje odumiranje stanica. Akutni infarkt miokarda (eng. acute myocardial infarction, AMI) odnosi se na smrt tkiva srčanog mišića koja je uzrokovana nedostatkom dovoda kisika. Na tijek infarkta miokarda uvelike utječe opseg takvog odumiranja tkiva, stanje srčanih arterija kao i sve dodatne bolesti koje bolesnik ima rizik od ponovnog infarkta. (4)
Simptomi
Prije nego što netko doživi infarkt, možda i godinama prije, ta osoba može doživjeti određene tipične znakove koji se nazivaju napadima angine pektoris koji uključuju bol u prsima, što je znak upozorenja za smanjeni dotok krvi u srčani mišić.
Kad se infarkt dogodi mlađoj osobi, ti su znakovi upozorenja rjeđi. Međutim, kod starijih ljudi čak i blagi fizički napor ili emocionalni stres ili čak nagli pad temperature okoline mogu biti povod za bolno stezanje ispod prsne kosti koje može putovati do čeljusti ili u lijevo (rijetko u desno) rame, ručni zglob i prste. Ponekad se bol javlja samo udaljeno od srca, na mjestima do kojih putuje.
Ako se opskrba krvlju obnovi za nekoliko minuta (nakon odmora ili uzimanja lijekova koji sadržavaju dušikov oksid) bol brzo nestaje. Srčani mišić ponovno radi ispravno, bez pretrpljenog oštećenja. Bol koja se javlja tijekom infarkta miokarda slična je boli u napadu angine pektoris, ali mnogo je jača, traje dulje (najmanje dvadeset minuta) i ne prestaje nakon uzimanja lijekova koji sadržavaju dušikov oksid.
Može je pratiti tjeskoba, strah od smrti, hladan znoj, mučnina, povraćanje i umor. Infarkt miokarda može biti popraćen i drugim simptomima koji se nazivaju atipični simptomi, poput boli koja putuje u trbuh ili leđa, ili nelagodom u trbuhu. Ti su simptomi tipičniji za infarkt koji pogađa donji dio lijeve klijetke. Netko bi mogao doživjeti infarkt miokarda bez ikakvih simptoma ili s vrlo blagim simptomima. To se naziva tihim infarktom i otkriva se tek mnogo kasnije, kad se iz nekog drugog razloga obavi EKG test.(1,2)
Što učiniti
Ako smatrate da imate znakove infarkta, zauzmite udoban položaj i odmah nazovite dežurni broj za hitnu pomoć. Nikada ne pokušavajte hodati do liječničke ordinacije i nikada ne pokušavajte voziti. Ako primijetite da netko u vašoj blizini ima ove opisane simptome infarkta, odmah nazovite hitnu pomoć.
Ako bolesnik ne diše i nema puls , ne oklijevajte i odmah započnite s oživljavanjem. Ne smijete zaboraviti da imate samo nekoliko minuta da zaustavite taj kobni proces. Pogođena osoba ima šansu za preživljavanje samo ako se u roku od deset minuta započne s umjetnim disanjem i kompresijama prsnog koša. Sudbina bolesnika ovisi i o veličini područja srčanog mišića koje je zahvaćeno odumiranjem tkiva i o vremenu potrebnom za otvaranje začepljene arterije. Najvažnije je stoga osigurati da se bolesnik preveze u kardiološki centar što je prije moguće kako bi se mogli provesti odgovarajući postupci za otvaranje srčane arterije i obnavljanje protoka krvi do tkiva. S obzirom na to da brza reakcija može spasiti živote, osoba koja prva otkrije da je netko pogođen time, ima veliku odgovornost. Polovica ljudi koji umru u roku od jedne godine od pretrpljenog infarkta miokarda umre u roku od jednog ili dva sata od pojave simptoma, uglavnom prije nego što uopće stignu u bolnicu.(3) Jedini način za poboljšanje ove tužne statistike jest ozbiljno shvaćanje znakova koji upozoravaju na infarkt i hitno traženje medicinske pomoći.
Što liječnici mogu napraviti?
Liječnik koji je u hitnoj pomoći stigao na mjesto događaja uspostavlja dijagnozu infarkta, daje lijekove za ublažavanje boli i šalje bolesnika u bolnicu, ako je to potrebno, onu koja ima laboratorij za kateterizaciju srca. U ambulanti se odmah provodi EKG test radi određivanja lokacije i veličine područja srčanog mišića zahvaćenog odumiranjem tkiva i utvrđivanja je li oštećenje srca prouzročilo aritmiju opasnu po život. Svaka minuta je važna; kao što kardiolozi vole reći, vrijeme = spašen srčani mišić. Primarna perkutana koronarna intervencija (PCI) provodi se kao odabrana strategija liječenja u bolesnika s infarktom miokarda u roku od 12 sati od pojave simptoma, pod uvjetom da se može izvršiti u roku od dva sata od postavljanja dijagnoze (1). U tom vremenskom okviru ovaj postupak može spasiti značajan dio oštećenog srčanog mišića.
Što se događa u kardiološkom centru? Liječnici i posebno obučene medicinske sestre provjeravaju bolesnikov puls, krvni tlak i razinu kisika u krvi. Bolesniku se daju tablete acetilsalicilatne kiseline radi smanjenja rizika od stvaranja krvnog ugruška u koronarnim arterijama, što poboljšava šanse za preživljavanje. Daje se kisik za povećanje razine kisika u krvi, kao i različiti drugi lijekovi za normalizaciju bolesnikovog srčanog ritma. Začepljena se koronarna arterija proširuje pomoću balona koji se uvodi uz pomoć katetera. Tijekom zahvata, u jednu od glavnih arterija umeće se kateter s postavljenim balonom, obično u onu kod prepona, kako bi se tim putem došlo do srčane arterije. Kirurg pronalazi točno mjesto gdje je arterija blokirana i upotrebljava balon koji se širi kako bi pritisnuo plak koji ometa protok krvi uz stijenku arterije te uklanja krvni ugrušak. Da bi se spriječilo ponovno nakupljanje plakova na oštećenoj stijenci arterije, u koronarnu se arteriju postavlja cilindrični komad metalne mreže, tj. stent .
Promjene načina života nakon infarkta
Prije nekoliko desetljeća, bolesnici koji su imali infarkt morali su šest tjedana ostati u krevetu. Čak i ako su preživjeli to razdoblje, ti su bolesnici imali izuzetno oštećenje srca i mogući ishodi liječenja im nisu davali mnogo razloga za sreću. Danas smo itekako svjesni nepovoljnih učinaka produženog mirovanja u krevetu. Stoga se nakon prolaska akutne faze bolesnici odmah pokreću, obično prvog dana nakon infarkta; mogu ustati iz kreveta i hodati po ravnoj površini. Fizička aktivnost vrlo je važna za sprječavanje ranih komplikacija poput duboke venske tromboze. Ako je infarkt zahvatio samo malo područje srčanog mišića i bolesnik nema simptoma, boravak u bolnici traje samo nekoliko dana. Zatim se počinje primjenjivati naknadna njega u sklopu rehabilitacijskog programa čiji je cilj sprječavanje ponovnog infarkta, smanjenje smrtnosti i poboljšanje kvalitete života bolesnika.
Spremnost bolesnika da slijedi savjete o načinu života, uz uzimanje lijekova koje je propisao liječnik prema njegovim uputama, ima značajan učinak na ishod bolesti. Najvažniji takav savjet je trenutni i potpuni prestanak pušenja; pridržavanje propisane prehrana te redovito vježbanje. Odluka o fizičkoj aktivnosti treba biti donesena posebno za svakog pojedinog bolesnika, na temelju funkcije lijeve klijetke, postignutom stupnju ponovne uspostave protoka krvi, kontroli srčanog ritma i karakteristika posla. Preporučuje se lagana do umjerena fizička aktivnost nakon otpusta iz bolnice.(1) Prije početka provođenja bilo kojeg programa vježbanja, važno je konzultirati se s liječnikom radi savjeta o intenzitetu, trajanju i učestalosti treninga koji odgovara fizičkim mogućnostima bolesnika.
Infarkt se može spriječiti. Možete poduzeti mjere da vaše krvne žile budu zdrave i fleksibilne. Prelazak na zdravu prehranu i vođenje aktivnijeg načina života koji uključuje tjelovježbu zasigurno je važan korak. Aspirin® protect 100 mg je lijek koji sadrži acetilsalicilatnu kiselinu. Jedna tableta dnevno inhibira abnormalnu adheziju (sljepljivanje) trombocita, čime se sprječava stvaranje krvnih ugrušaka koji bi mogli suziti ili blokirati krvne žile i time se smanjuje rizik od ponovnog infarkta. (4)
Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.
Reference
- (1) Ibanez B, James S, Agewall S, et al. 2017 ESC Guidelines for the management of acute myocardial infarction in patients presenting with ST-segment elevation: The Task Force for the management of acute myocardial infarction in patients presenting with ST-segment elevation of the European Society of Cardiology (ESC). Eur Heart J. 2018;39(2):119-177. doi:10.1093/eurheartj/ehx393. Return to content
- (2) de Torbal A, Boersma E, Kors JA, van Herpen G, Deckers JW, van der Kuip DA, Stricker BH, Hofman A, Witteman JC. Incidence of recognized and unrec- ognized myocardial infarction in men and women aged 55 and older: the Rotterdam Study. Eur Heart J 2006;27(6):729–736. Return to content
- (3) Moeini M, Mahmoudian SN, Khalifezadeh A, Pour AH. Reviewing time intervals from onset of the symptoms to thrombolytic therapy in patients with ST segment elevation myocardial infarction (STEMI). Iran J Nurs Midwifery Res. 2010;15(Suppl 1):379-385. Return to content
- (4) Aspirin protect 100 mg želučanootporne tablete, Uputa o lijeku, revidirana u siječnju 2020. Return to content
Povezani članci:
Aspirin protect 100 mg tablete se koriste za sprječavanje srčanog i moždanog udara u bolesnika koji su već preboljeli srčani odnosno moždani udar te za sprječavanje stvaranja krvnih ugrušaka nakon određenih vrsta operacija na krvnim žilama, kako bi se krvne žile proširile ili postale prohodne.
Djelatna tvar lijeka Aspirin protect 100 mg želučanootporne tablete je acetilsalicilatna kiselina. Lijek se izdaje bez recepta, u ljekarni.
Nositelj odobrenja za stavljanje u promet u Hrvatskoj je
Bayer d.o.o., Radnička cesta 80, 10000 Zagreb
Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.
