Moguće posljedice ako ne liječite povišeni krvni tlak

Hipertenzija (povišeni krvni tlak ) je postala epidemija. Teške kardiovaskularne bolesti često su posljedica povišenog krvnog tlaka.⁽¹⁾ Procjenjuje se da će se broj osoba s hipertenzijom povećati za 15-20% do 2025. godine, čime će dosegnuti broj od 1,5 milijardi.⁽²⁾ Povišeni krvni tlak često se naziva „tihim ubojicom” jer većina osoba koje ga imaju nemaju nikakvih simptoma.⁽³⁾

Budući da hipertenzija u početku ne uzrokuje nikakve probleme, većina ljudi uopće nije svjesna da bi trebala posjetiti liječnika. Neliječena hipertenzija, međutim, može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Rano otkrivanje i liječenje hipertenzije ključno je i za kvalitetu života bolesnika i za potencijalne ishode bolesti.^(2,3)

Što je hipertenzija ili povišen krvni tlak?

Naš krvni tlak varira iz minute u minutu, mijenja se ovisno o dobu dana, a na njega mogu utjecati i neke vanjske okolnosti. Hipertenzija se dijagnosticira kada je u prosjeku sistolički krvni tlak u mirovanju ≥ 140 mmHg, a dijastolički ≥ 90 mmHg. ⁽²⁾ Dijagnoza zahtijeva više mjerenja jer krvni tlak može značajno spontano oscilirati.

Zabluda je da se gornja granica normalnog raspona krvnog tlaka može izračunati dodavanjem 100 mmHg broju godina života. Gornja granica koja vrijedi za odrasle, bez obzira na dob, uvijek je 140/90 mmHg ⁽²⁾, ali ako se mjerenje obavlja kod kuće, rezultat od 135/85 mmHg već se smatra povišenim ⁽²⁾. Što je niži krvni tlak, to je niži rizik za kardiovaskularne komplikacije u budućnosti. Zbog toga u medicinskoj praksi cilj nije samo snižavanje krvnog tlaka, već ublažavanje ukupnog kardiovaskularnog rizika.

Vaš će liječnik to uzeti u obzir prilikom postavljanja ciljne vrijednosti za vaš krvni tlak. Također će uzeti u obzir činjenicu da ljudi s medicinskim stanjem koje je poznato kao rizični faktor (npr. dijabetes, bolesti srca ili bolesti bubrega) trebaju postići još niže razine krvnog tlaka. Prilikom pregleda bolesnika, liječnik procjenjuje je li već došlo do kardiovaskularnog oštećenja i procjenjuje postoji li bilo koja osnovna abnormalnost, poput stanja koja utječu na štitnjaču ili bubrege, koji bi mogli biti uzrok hipertenzije.

Važnost redovitog provjeravanja krvnog tlaka kod kuće

Mjerenja krvnog tlaka treba obaviti pomoću certificiranog uređaja i u skladu s odgovarajućim uputama i u ispravnim okolnostima. Mjerenja krvnog tlaka u liječničkoj ordinaciji često pokazuju povišene rezultate iako je krvni tlak osobe potpuno normalan izvan ordinacije. To se naziva sindromom bijele kute. Stoga, da biste ustanovili povećava li se krvni tlak na sami prizor liječnika ili je on povišen i izvan ordinacije, korisno je izmjeriti krvni tlak i kod kuće. ⁽²⁾

Pravila za mjerenje krvnog tlaka kod kuće: ⁽⁴⁾

1. Mjerenje uvijek obavljajte u isto vrijeme svakog dana (istoga sata).
2. Prije mjerenja sjednite i mirujte dvije ili tri minute.
3. Provjeravajte točnost vašeg uređaja. Prije korištenja uređaja prvi put, zamolite liječnika da ustanovite točnost vašeg uređaja u odnosu na onaj u liječničkoj ordinaciji. Također ga možete zamoliti da pogleda kako si sami mjerite tlak kako bi vidio radite li to ispravno. Ako vam uređaj padne ili se ošteti, provjerite ga prije ponovnog korištenja. 
4. Prije mjerenja pročitajte priručnik za korisnike uređaja.
5. Mjerite tlak dvaput na dan. Prvo mjerenje treba biti ujutro prije obroka ili uzimanja lijekova, a drugi navečer.
6. Izbjegavajte konzumaciju hrane, kofeina, alkohola te pušenje 30 minuta prije mjerenja.
7. Sjednite u tišini prije i za vrijeme mjerenja krvnog tlaka. Kad ste spremni za mjerenje krvnog tlaka, sjednite 5 minuta u udoban položaj bez da prekrižite noge, te s leđima naslonjenim na naslon.  
8. Upišite rezultate u svoj dnevnik krvnog tlaka.
9. Držite ruku u pravilnom položaju. Uvijek mjerite krvni tlak na istoj ruci. Namjestite ruku na stol ili naslon stolice, podignutu u razini srca. Možda ćete trebati ispod ruke smjestiti jastuk kako bi ruka bila dovoljno podignuta.
10. Stavite manšetu na kožu, a ne preko odjeće. Zavrtanje rukava prema gore dok se ne stisne oko ruke može rezultirati netočnim očitanjem krvnog tlaka, stoga bi moglo biti potrebno ruku izvući iz rukava.
11. Ponovite mjerenje. Pričekajte 1 do 3 minute nakon prvog mjerenja te ga ponovite kako biste provjerili točnost. Ako vaš uređaj ne sprema automatski očitanja mjerenja, zabilježite sami izmjerene vrijednosti. 

Manšeta digitalnog mjerača krvnog tlaka treba biti pravilno postavljena tako da bude na istoj visini kao i srce. Mjerenje treba obaviti u sjedećem položaju, tako da su leđa naslonjena na oslonac i mišići opušteni. Ruka treba biti oslonjena na istoj visini kao i srce, lakat treba biti lagano savijen, a noge ne smiju biti prekrižene. Mjerenja krvnog tlaka mogu se razlikovati ovisno o tome na kojoj su ruci provedena, ali razlika ne smije biti veća od 10 do 15 mmHg. Mjerenja provedena u različito doba dana mogu biti znatno različita.(4) Što možemo učiniti po pitanju prevencije?⁽⁴⁾